Vodeni saobraćaj obuhvata celokupan saobraćaj koji se odvija na vodenim
površinama (moru, jezerima, rekama, kanalima). Međutim, daleko najveći
značaj u okviru vodenog saobraćaja ima morski saobraćaj.
površinama (moru, jezerima, rekama, kanalima). Međutim, daleko najveći
značaj u okviru vodenog saobraćaja ima morski saobraćaj.
Pomorski saobraćaj obezbeđuje oko 4/5 ukupnog transporta u
međunarodnoj trgovini, pri čemu je posebno veliki udeo prevoza tereta
(nafta i naftni derivati, a u porastu su međunarodni morski prevozi rasutih
tereta, posebno uglja, žita, nerudnih sirovina ruda, uglja, žita).
Morskim transportom se preveze preko 5,5 mlrd. t tereta godišnje.
Pomorski transport preveze relativno mali deo ukupnog fizičkog obima prevezenog tereta, ali zbog velikog prosečnog rastojanja (7-8 hilj. km) na njega otpada 60% od ukupnog svetskog prevoza robe.
Uporedo sa interkontinentalnim, međunarodnim transportom, morski transport ostvaruje u velikom obimu prevoz tereta sa velikom i malom kabotažom u granicama svoje zemlje.
Velika kabotaža –plovidba brodova između luka različitih morskih basena
(na primer, Vladivostok – Novorosijsk – Arhangelsk), mala kabotaža -
prevozi između luka jednog mora (Bar – Bari).
Rokovi dostave roba u vodenom transportu su najveći. To je povezano kako
s velikim rastojanjima, tako i sa činjenicom da je svetska trgovačka flota
jako zavisna od međunarodne trgovine naftom.
No comments:
Post a Comment